Europski dan jezika

Labdien! Jó napot! Hyvää päivää! Góðan daginn! Bom dia!
Ako niste razumjeli niti jedan od ovih pozdrava, za svaki slučaj, pozdravit ćemo vas i jezikom koji svi razumijemo: Dobar dan!
Na inicijativu Vijeća Europe od 26. rujna 2001. godine počeo se obilježavati Europski dan jezika. Ista je godina proglašena Europskom godinom jezika i uspjela je uključiti milijune ljudi koji su slavili jezičnu raznolikost Europe i promicali učenje jezika u svim svojim zemljama članicama. Nakon početnoga uspjeha, Vijeće Europe proglasilo je Europski dan jezika koji se obilježava 26. rujna svake godine. Osnovni su ciljevi Europskog dana jezika upozoravanje javnosti na važnost učenja jezika i raznolikost raspona naučenih jezika kako bi se povećala višejezičnost i međukulturalno razumijevanje, promicanje bogate jezične i kulturne raznolikosti Europe te poticanje na cjeloživotno učenje jezika. Učenjem stranih jezika učenici se osnažuju jer im strani jezici omogućuju komunikaciju i uspostavljanje odnosa sa ljudima koji govore drugim jezicima. Ove je godine taj dan obilježen pod sloganom Jezici otvaraju srca i umove.
I naša se škola na ovaj datum priključila ovoj kulturnoj manifestaciji koju su brojnim aktivnostima obilježili učenici na satu njemačkog i engleskog jezika. Učenici petih razreda su se okušali na nastavi njemačkog jezika u rješavanju različitih zadataka na listićima izrađenima za ovu prigodu, a izazov je bio i čitanje različitih brzalica ( tzv. Zungenbrecher). Na satu engleskog jezika petaši su zaigrali igru “Scavenger Hunt” i otkrivali strane riječi koje nas svakodnevno okružuju – na majicama, torbama, pernicama, bilježnicama i mnogim drugim predmetima. Učenici šestih, sedmih i osmih razreda rješavali su brojne zadatke vezane uz temu Europskog dana jezika. Pri tome su kroz različite digitalne alate usvojili činjenice o europskim jezicima, rješavali rebuse na njemačkom jeziku, proputovali jezičnu kartu Europe tražeći neobična imena naselja, prepoznavali na temelju slušnih primjera strane jezike ili uz pomoć fotografija odgonetavali u kojoj se europskoj zemlji nalazimo. Osmaši su kao dodatni zadatak prevodili različite fraze i poslovice s njemačkog na hrvatski jezik, a potom tražili iste ili slične fraze u engleskom jeziku (npr. Der Apfel fällt nicht weit vom Baum. – Jabuka ne pada daleko od stabla.- The apple doesn’t fall far from the tree. ).
Naravno da su učenici svjesni da globalizacija i različiti oblici suvremenoga poslovanja znače da je danas nužno poznavanje stranih jezika kako bi učinkovitije radili u svojim zemljama. Osim toga, potrebno je nadvladati i kulturološke razlike pa je osim praktičnih jezičnih vještina nužno razvijati i međukulturnu i socijalnu kompetenciju.
Uostalom, nije uzalud izreka:„Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš.“ Ovakva su događanja odlična prilika da se uvjerimo kako učenje stranih jezika nije samo suhoparno memoriranje gramatičkih pravila, konverzacijskih obrazaca i novih riječi, već da ima i praktičnu, ali i zabavnu stranu.

Učiteljice Ana Hamer i Ivana Kačavenda

Objavljeno 5. listopada 2025.